Važnost zdrave prehrane

Zdrava prehrana glavni je faktor koji održava naše zdravlje u ravnoteži. Hrana koju svakodnevno konzumiramo ne služi nam samo da napunimo želudac i osjećamo sitost, već hranu treba koristiti kao lijek.

Sam izbor hrane je osoban, često je neadekvatan i ovisi o više čimbenika, osobnog izbora, tradicije, stečenog ponašanja, socijalnog statusa, dostupnosti namirnica i vremena u kojem se živi.

U današnjem modernom društvu, nešto izuzetno važno kao pravilna prehrana postaje potpuno zanemarena. Hranu često konzumiramo “u hodu” i izvan vlastitog doma te tako dolazimo do neravnoteže u prehrani.

​

«Neka ti hrana bude lijek, a tvoj lijek neka bude hrana»

​

Gotovo sve bolesti u organizmu nastaju zbog prevelike količine otpadnih kiselina koje ostaju u tkivima kao proces metabolizma. One otpadne kiseline koje organizam ne može izlučiti, on ponovo upija iz debelog crijeva i preko jetre šalje ih u krvotok, te odlaže u tkivima. Upravo u tkivima odložene otpadne kiseline određuju hoće li naš organizam biti zdrav ili bolestan.

​

Pravilnom prehranom se održava dobro zdravlje, zadovoljavaju se energetske potrebe, omogućuje se obavljanje fizičkog rada, a ne manje važan aspekt pravilne prehrane čine i njena organoleptička svojstva. Na razvoj koncepta pravilne prehrane , utjecao je brzi razvoj znanosti o prehrani, a pogotovo mogućnost prevencije i liječenja raznih bolesti putem hrane, kao i epidemiološke studije koje su pokazale vezu između načina prehrane i «civilizacijskih» bolesti.

​

Osnovna pravila pravilne prehrane :

 

• ne pretjerivati u količini hrane,
• odabrati prehranu bogatu proizvodima od cjelovitih žitarica
• zamijeniti bijeli kruh integralnim,
• jesti pet ili više obroka voća i povrća na dan (jedan obrok = koliko stane u Vašu šaku),
• dati prednost ribi i nemasnome mesu (perad, kunić),
• uvrstiti u svakodnevnu prehranu kvalitetna biljna ulja – maslinovo i bućino ulje,
• ograničiti unos slatkiša, zamijeniti ih orašastim plodovima i sušenim voćem (na dan = koliko stane u Vašu šaku),
• ograničiti unos masti i soli,
• cjelokupni dnevni unos hrane podijeliti u 5 – 6 manjih obroka (doručak-užina-ručak-užina-večera),
• doručak je najvažniji obrok,

• međuobroci neka budu pažljivo odabrani – dajte prednost svježem i sušenom voću, orašastim plodovima i fermentiranim mliječnim proizvodima.

​