Porijeklom iz Indije, yoga kao spiritualna vještina ima tradiciju dugu više od 5000 godina i mnogo je više od još jedne metode tjelovježbe - ona predstavlja način života, cijeli jedan svjetonazor koji pomaže u lakšem svladavanju svakodnevnih napora, te boljem razumijevanju smisla života. Ne zovemo ju bez razloga najboljom vrstom fizičke aktivnosti.
Koje su koristi i prednosti yoge?
Može se prakticirati na bilo kojoj lokaciji, neovisno o vremenskim uvjetima, što je idealno za ljude koji nemaju mnogo slobodnog vremena za naporne i dugotrajne fitness programe. Mnoge su koristi od prakticiranja yoge - razvija snagu, poboljšava tonus mišića, fleksibilnost, držanje, sklad pokreta reducira stres i napetost, gradi samopouzdanje, poboljšava koncentraciju i kreativnost, utječe na snižavanje masnoća u krvi, poboljšava cirkulaciju, stimulira imunološki sustav. Proučavajući yogu posljednjih 50-ak godina, znanstvenici su došli do brojnih spoznaja o njenim blagodatima za fizičko i mentalno zdravlje.
Nedavno istraživanje provedeno na srčanim bolesnicima pokazalo je da su pacijenti koji su pohađali program smanjenja stresa (koji je uključivao i prakticiranje yoge), bili zdraviji od pacijenata koji nisu prakticirali te vježbe.
Također, istraživanja provedena u SAD-u i Indiji upućuju na važnost yoge u liječenju astme, epilepsije, nesanice, nervoze, bolova u leđima, krvnog tlaka, pretilosti, tjeskobe i depresije, glavobolje, problema s cirkulacijom, dijabetesa, multiple skleroze i problema povezanih sa stresom. Također, pokazala se uspješnom u rješavanju problema s disanjem, tegoba mokraćnog sustava, proširenih vena, otežane probave, prenadraženih crijeva, bolnih i neredovitih menstruacija. Pogoduje u uspostavljanju ravnoteže, kordinacije i koncentracuje, te ponajviše u postizanju osjećaja mira i opuštenosti.
Iako pruža mnoge fizikalne koristi, većina ljudi prakticira yogu zbog njenog blagotvornog učinka na mentalno zdravlje - ona im omogućava da lakše usmjere energiju, postignu bolju koncentraciju i ne obraćaju toliko pažnju na buku i slične čimbenike koji bi ih inače ometali u obavljanju svakodnevnih zadataka. Iako većina ljudi počne prakticirati yogu samo iz znatiželje, s ciljem povećanja fleksibilnosti ili relaksacije - za mnoge od njih yoga s vremenom postane mnogo više od tjelovježbe, ona postane sredstvo emocionalnog rasta i razvoja.
Važnost tjelovježbe
Tjelovježba je bitna za održavanje tjelesnog i duševnog zdravlja, a nebrojena znanstvena istraživanja potvrdila su da redovita tjelesna aktivnost poboljšava zdravlje i sprečava nastanak mnogih bolesti. Ipak, oko 60% odraslih su neredovito aktivni ili su vrlo neaktivni. Tjelesna neaktivnost se povezuje s većinom bolesti koje danas muče čovječanstvo: srčano-žilne bolesti, srčani i moždani udari, visoki krvni tlak, dijabetes, prekomjerna tjelesna težina te maligne bolesti — rak, bolesti zglobova i kralješnice.
Tjelovježba čini dobro svima, ona održava tijelo jakim, potiče opuštanje i jača sposobnost prevladavanja mentalnih stresova. Također, suzbija pretilost i, ne samo što produžuje život, nego i njegov aktivni dio, odnosno vrijeme u kojem je život zadovoljstvo, a ne bolno breme. Vježbati se može na mnogo načina, od laganog trčanja do žestokog postizanja kondicije. No, bez obzira na vrstu, tjelovježba mora biti redovita.
Djeca većinom dovoljno vježbaju zato što u školi sudjeluju u mnogim sportovima i aktivnostima, a i kad se igraju mnogo trče i skaču. No, odrasli su često nedovoljno tjelesno aktivni, jer se na posao i s posla voze automobilom, autobusom ili tramvajem i najveći dio vremena provode sjedeći za stolom. Kad dođu s posla sjednu u naslonjač i večer provedu pred televizorom. Moderni život današnjice nosi i puno stresa, a tjelovježba smanjuje taj stresni pritisak, skreće misli i zaokuplja ih nečim drugim, primjerice doživljajem vlastitog tijela i razvijanjem tjelesnih vještina, što pridonosi opuštanju. Kada čovjekovo tijelo živi životom za koji nije stvoreno, počinju se javljati teškoće. Tako tijelo gomila masti i deblja se, pojavljuje se osjećaj zakočenosti i boli u zglobovima, žile se začepljuju, što na kraju skraćuje život, ali to se srećom da suzbiti tjelovježbom.
Izbor vježbe ovisi o uzrastu, raspoloživom vremenu, prostoru, opremi i cijeni, ali i o osobnim sklonostima. Neki ljude vole vježbati sami, dok je drugima draže zajedničko vježbanje te zbog toga, kada biramo primjeren način postizanja i održavanja kondicije, moramo najprije promotriti i ocijeniti sebe, svoj način života i svoje potrebe. Redovito trčanje, plivanje i vožnja biciklom kad god je to moguće, prikladni su načini vježbanja. Isto tako, svi ljudi mogu se baviti bar nekim oblikom tjelovježbe, kao primjerice hodanjem, plivanjem, vježbom određenih mišića raznim tehnikama ili pomagalima te tjelovježbom pri radu kao što je košenje trave ili rad u vrtu i slično. Preporučuje se provesti najmanje 30 do 40 minuta dnevno u nekoj tjelesnoj aktivnosti. Dakle, tjelovježba se ne smije zanemarivati jer ona poboljšava zdravlje i sprečava razne bolesti: smanjuje kolesterol u krvi i štiti srce i krvne žile, regulira šećer u krvi, prevenira dijabetes, jača mišićno-koštani sustav, sprečava povećanje krvnog tlaka, sprečava psihičke bolesti, opušta napetost i poboljšava san, poboljšava probavu i disanje te potiče rad svih organa.
Kreni zdravo!
Comments